Stanovništvo

Prostor Novog Sada je kroz istoriju bio privlačan za naseljavanje zbog svog geografskog položaja. Porast stanovništva u celom posleratnom periodu, koji je u pojedinim periodima bio veoma intezivan, pri čemu je na porast stanovništva znatnije uticao mehanički priliv nego prirodni priraštaj. Najintezivniji demografski rast Novi Sad je ostvario u periodu od 1961. do 1971. godine kada je ostvaren porast stanovništva za oko 37%. Najveći deo doseljenog stanovništva grada potiče sa područja Vojvodine (56,2%), zatim sa područja Bosne i Hercegovine (15,3%) i uže Srbije (11,7%).

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u naselju Novi Sad  živelo je 299.294 stanovnika (od toga 156.328 punoletnih stanovnika), a prosečna starost stanovništva iznosi 39,8 godina (38,3 kod muškaraca i 41,2 kod žena). U naselju ima 72.513 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,63.

Uže gradsko jezgro je u uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. Opština Novi Sad je imala 298.139 stanovnika, od kojih je: Srbi (75,50%), Mađari (5,24%), Jugosloveni (3,17%), Slovaci (2,41%), Hrvati (2,09%), Crnogorci (1,68%) i ostali. U većini mesta Srbi su većina, jedino su u Kisaču Slovaci većina. Prema novijim istraživanjima, smatra se da sada, 2010. godine, grad ima preko 370.000 stanovnika.